Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Hrastovi su važno drveće u sjevernom umjerenom području. Većinom rastu kao krupno drveće. Muški su im cvjetovi u dugim i rijetkim resama, s 6-10 prašnika. Ženski su cvjetovi pojedinačno u kupuli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Za cvatnje, kupula je sitna i nalik na pup. Kasnije se razvije u naboranu, veću ili manju čašicu, koja je obrasla kratkim i većinom prileglim ili duguljastim i čekinjavim ljuskama. U čašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik. Supke ostaju podzemno.
Motiv hrasta lužnjaka nalazi se na kovanici od 5 lipa hrvatske kune. Najpoznatije vrste hrastova u Hrvatskoj su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun itd.
PRIMJENA U NARODNOJ „MEDICINI“:
HRASTOVA KORA:
– protiv oboljenja želučane i crijevne sluznice.
– čaj od hrastove kore osobito je djelotvoran u suzbijanju katara crijeva u duboko ležećim sferama crijeva.
– djeluje lagano zatvarajuće ako se proljevi svode na upalu crijeva.
– kod unutarnjih hemoroida
– kod čireva na želucu i crijevima može se čaj od hrastove kore toplo preporučiti, jer djeluje na zaustavljanje krvi i na stezanje tkiva te uskoro dovodi do bitnog olakšanja i potpunog ozdravljenja.
– Čaj od hrastove kore može se preporučiti ne samo kod akutnih upala želuca i crijeva, nego i kod kroničnih upalnih pojava bubrega, kod žutice i oštećene jetre i kod šećerne bolesti, razbuktale zbog teške upale želuca i crijeva, koja se nakon popuštanja ponovo pojavljuje.
NAPOMENA:
Kod crijevnih teškoća, uzrokovanih isključivo neurozom, čaj od hrastove kore nije prikladan.
