Glog
Glog (lat. Crataegus), velik i brojni rod iz porodice ružovki koji obuhvaća 380 priznatih vrsta grmova i niskih stablašica, koji narastu najviše do 15 metara.
Rastu samoniklo po rubovima šuma i polja, i u ravničarskim i u planinskim krajevima. Plod mu je crvena bobica (gloginja) koja dozrijeva u rujnu ili listopadu, jestiva je, i koristi se za izradu malrmelada, želea i kompota.
U našim krajevima poznat je bijeli (C. monogyna) i službeno još nepriznati kao posebna vrsta crveni glog (C. oxyacantha).
Primjena gloga u narodnoj „medicini“
Glog plod:
– jača i regulira rad srca.
– regulator krvnog tlaka, koji može ne samo sniziti povećani krvni tlak, nego i povisiti preniski krvni tlak kod slabih srčanih mišića, što je slično djelovanju imele.
– Glog je vrlo dobar u liječenju oštećenja i upale srčanog mišića u starosti, kod ovapnjenja žila (ateroskleroza) te kod nervoznih srčanih smetnji.
-liječi menadžersku bolest sa svim njezinim smetnjama funkcije srca.
– umirenje, poboljšanje živčani sustava, smanjenja stresa i boljeg spavanja.
– Poboljšava prokrvljenost srčanog mišića, vazodilatator, jača stijenke krvnih žila.
Daje se kod slabosti miokarda (srčanog mišića), osjećaja pritiska i stezanja oko srca, klimakteričnih smetnji. Djeluje smirujuće.
GLOG cvijet i list:
– jača i regulira rad srca.
– regulator krvnog tlaka,
-liječenju oštećenja i upale srčanog mišića u starosti,
– kod ovapnjenja žila (ateroskleroza)
– kod slabosti miokarda (srčanog mišića), osjećaja pritiska i stezanja oko srca, klimakteričnih smetnji.
– Djeluje smirujuće.
